Jučer se u Zagrebu održao drugi po redu Požeški gospodarski forum, projekt koji okuplja gospodarstvenike iz požeške kotline, ali i sve one koje posluju s Požegom i prepoznaju njezin potencijal.
Među uzvanicima bio je i načelnik općine Posušje Branko Bago sa suradnicima koji su ovaj forum iskoristili kao priliku za razgovore s različitim partnerima iz Požeško-slavonske Županije oko mogućnosti prekogranične suradnje.
Također, na forumu je bio prisutan ispred Udruge gospodarstvenika Pero Lončar koji je prezentirao rad udruge.
Čitava priča počela je zahvaljujući skupini entuzijasta koji vjeruju u potencijal te regije i da se u njoj može svašta napraviti ako se cijeloj zemlji i Europi pokaže što požeška priča može donijeti svojim partnerima.
– Našim forumom želimo osvijestiti vlastite potencijale i pozvati na suradnju. Vremenska perspektiva našeg Foruma je 2025. godina do kada želimo izgraditi društvo. U današnje doba nove ekonomije moguće je realizirati svoje potencijale i ostvariti gospodarski uspjeh neovisno o tome gdje se nalazimo. Za to nam treba odvažnost, vizija i sinergija, kazao je Leon Begić, predsjednik Udruge požežana prilikom otvaranja foruma.
Okupljenima se obratio i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić riječima da Požeško-slavonska županija ima svijetlu budućnost, prvenstveno zahvaljujući mladim ljudima.
Ipak, naglasio je i da je stanje u sektoru poljoprivrede statistički gledano idealno, dok u realnosti izgleda potpuno drugačije.
– Na papiru izgleda dobro, imamo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, 165 tisuća OPG-ova, 105 tisuća onih koji primaju neku vrstu potpore, potpore iz godine u godinu su sve izdašnije. Međutim, kada dođemo na realno stanje vidimo da smo samodostatni u mandarinama i još dvije, tri kulture i tu staje cijela priča. Nikad nismo proizvodili manje nego sad čak ni u ratnim godinama, nismo pokriveni kada govorimo o segmentu izvoza i uvoza. Nikad više novca, nikad manje proizvodnje i poteškoća na tržištu, upozorio je Tolušić.
U ostatku programa foruma bilo je govora o pametnim gradovima koji u svakodenvnom radu koriste razvoj najnovijih tehnologija koje im pomažu u komunikaciji s ģrađanima, alternativnim načinima financiranja, poslovanja s bankama, primjena ICT-a u destinacijskom marketingu i drugo.